An online news publishing system. Tnx to PHPEnter/Alex for a great help!
Posljednje vijesti » ZANIMLJIVOSTI
Korčulanske obitelji u GEDCOM formatu
 Published 10 Months Ago via ivangrbin   Friday, June 10, 2016
 Editorial    reviews [0]  Average Rating.  User Rating: 0 - 0 Votes

Neumorni istraživač korčulanskih obitelji gosp. Yann Bonguardo je nadopunio bazu naših predaka, kako kaže sada s preko 14 tisuća imena. Za čitanje je potreban software koji razumije GEDCOM (Genealogical Data Communication, an open specification for exchanging genealogical data between different genealogy software) format.

Hi Ivan, Here is my updated database. It now includes more than 14 000 individuals, with certainly 99 % of all individuals living in Korcula in the 19th century, with links to all other villages on the Island and on Peljesac. I added a significant number of families descending from families which emigrated (USA, Istanbul, Egypt, Dalmatia…etc) --> Family history stranica

Korčulanski glumci 1959.
 Published 11 Months Ago via ivangrbin   Sunday, May 29, 2016
 Editorial    reviews [0]  Average Rating.  User Rating: 0 - 0 Votes

Za maturalno putovanje daleke 1959. godine su učenici korčulanske gimnazije uvježbali i izveli predstavu Dnevnik Ane Frank u Domu kulture. Evo fotografije glumaca od kojih je dobar dio na žalost već umro. S lijeva na desno: Frano Depolo (+), Lina Bernetić (+), Ante Curać, Katica Mirošević (+), Jelka Kalogjera, Petar Brčić (+), Ljubica Ivančević, Milan Vidović, Darinka Krstulović i Luka Depolo (+). Za uspomenu onima koji se još sjećaju. (Ante I. Curać)

Firla
 Published 1 Year Ago via ivangrbin   Tuesday, March 29, 2016
 Editorial    reviews [1]  Average Rating.  User Rating: 0 - 0 Votes

Zanimljive su davno napisane riči, dobro je ponekad vratiti im se, prisjetiti se trenutaka ili ljudi kojih više nima. Tako me pretraživanje dovelo do e-mail poruke pok. Ivana C. koji je imao "tvrdo dobru" ideju kako pomoći Murteranima u prehrani tovara.

Učera san sluša radio Zagreb, emisiju "Tisuću bisera" pa su govorili o tovarima na Murteru. Išću čejad solde ili drugu pomoć, da tovari na njihovon farmi jadni ne krepaju, jer je skupo hranit jadno blago.
Jan bin jin pomoga, na način da jin pošajen sime od "firle". Firla je jadno i tvrdo draga tovarima. Prava spiza. Sijećan se iz djetinstva. Oni su ludi sa firlon. Virujen da će rest i na Murteru, na farmi Kukurin. Ali, kada san prova nać na "guglu" firlu tega nijdi ni; niti latinski, niti hrvaski, niti slika, niti teksta. Molin te, da li ti možeš nać, na internetu latinski prevod za našu firlu. Nije valjda to endem Korčule. P.S. A šći bi tovarima i čejadima pomoć onoliko koliko mogu. Hvala.

Čini se kako svemoćni "gugle" niti nakon više od tri godine nema ni teksta niti slike o biljci koju mi u Žrnovu (a i u Blatu) zovemo firla. Osim slike firle i teksta u kojem su tu biljku nazvali moračom.

Što je ovo?....

Poljoprivrednici na otoku
 Published 1 Year Ago via ivangrbin   Sunday, February 28, 2016
 Editorial    reviews [0]  Average Rating.  User Rating: 0 - 0 Votes

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je zbirne podatke o svim poljoprivrednim gospodarstvima registriranima u Upisnik poljoprivrednika - po svim županijama, gradovima, općinama i naseljima u Republici Hrvatskoj, kao i podatke o svim potporama i kulturama za koje su poljoprivrednici zatražili izravna plaćanja za 2015. godinu.

U prosincu 2015. na otoku je bilo sedam pčelara, U Žrnovu jedan s 97 košnica, u Korčuli dva (67 košnica), Blatu dva (61 košnica), Smokvici jedan (30 košnica), Pupnatu jedan s 20 košnica.

Najviše beštija imaju Velolučani, u dva poljoprivredna gospodarstva imaju 303 ovce i 6 koza. U Lumbardi jedno gospodarstvo ima 5 ovaca, u Žrnovu jedno gospodarstvo 4 magarca, Korčulani imaju jednu kozu i 6 ovaca (2 gospodarstva), Čarani 16 koza (2 gospodarstva) Blaćani 9 goveda, 1 konja, 4 koze i 57 ovaca (6 gospodarstava).

Prema upisniku poljoprivrednika na otoku ima značajan broj. U prvoj koloni je broj OPG-ova koji nemaju unijet broj članova domaćinstva (nije mi baš jasno što je OPG bez članova), druga kolona je broj OPG-ova od 1 do 9 članova, treća kolona je ukupan broj članova domaćinstva, posljednja kolona su firme, zadruge i obrti upisani....

Na tragu velike hrvatske izreke: „Kad prođeš pored masline, pokloni....
 Published 1 Year Ago via ivangrbin   Sunday, January 17, 2016
 Editorial    reviews [0]  Average Rating.  User Rating: 0 - 0 Votes

Maslina je drevno drvo koje je kroz povijest, na području Mediterana, ostavilo snažan trag u cjelokupnom razvoju i svakodnevnom životu. Arheološki nalazi ukazuju da je već neolitski čovjek (3.000 god. pr. Kr.) koristio maslinu pa njeno stablo do danas ima posebno mjesto i značaj prvenstveno zbog visokovrijednog ulja, ali i cijenjenog ploda te kvalitetnog drveta. To je  nama i našim precima, koji su živjeli na otocima ili priobalju, itekako poznato.

Prema najnovijim genetičkim analizama i rekonstrukciji širenja masline, utvrđeno je da prve domestificirane masline koje su  krupnijeg ploda i bogatije uljem od divljih varijeteta potječu iz zapadne Sirije, a zahvaljujući Feničanima i Grcima proširila se na sva ostala područja.

 „Maslina  (Olea europea) je sveto drvo života, izvor snage, topline i svjetlosti. Najstarija je voćna vrsta i majka civilizacije na Mediteranu. Njeno drvo i plod, a posebno list, sadrže brojne sastojke koji imaju snažno antivirusno i antibakterijsko djelovanje“. Tako sam napisao na svojem suveniru napravljenom u čast maslini (Oleur – liker od lista masline) jer danas mnogi zaboravljaju da maslina ima još nešto, jako ljekovito i nama dostupno, a to je -....

Učenici u Korčuli 1829./1830.
 Published 1 Year Ago via ivangrbin   Sunday, January 17, 2016
 Editorial    reviews [0]  Average Rating.  User Rating: 0 - 0 Votes

Gospodin Yann Bonguardo uvijek ugodno iznenadi s radovima o korčulanskim obiteljima, nedavno je to bila upotpunjena verzija korčulanskih duša, kako kaže: - Više od 14000 evidentiranih pojedinaca koja s 99% sigurnošću uključuje sve osobe koje su u gradu živjele u 19. st., a ovaj put je to popis iz Arhiva Boschi, koji se čuva u Gradskom muzeju, 90 dječaka školaraca u šk. godini 1829./1830.

Uz fotografije originalnog dokumenta Yann je priložio i popis imena s osnovnim podacima (godina rođenja - smrti, zanimanje, itd.) - Pogledati dokument (PDF)

Ekipni lov na lignje
 Published 1 Year Ago via ivangrbin   Monday, December 7, 2015
 Editorial    reviews [0]  Average Rating.  User Rating: 0 - 0 Votes

(BRNA) - Pomorski klub Vitar i Turistička zajednica Općine Smokvica su organizirali prvi ekipni lov na lignje u uvali Brna 6. prosinca 2015. godine. Sudjelovalo je 9 ekipa na 9 brodica, a pobjedu su odnijeli Ida i Duško Zaklan

Gđa. Slavica Radovanović je pripremila puno pršurata da se svi skupa zasladimo poslije pečenih liganja i deset kila lipoga mesa (a lignje Jadrane??). Vrijeme nas je poslužilo pa mislimo pretvoriti ovakav događaj u tradiciju, poslije napornog branja maslina. Pozdrav i do novog lingnjanja do godine! (Jadran Pecotić)

Jakasova špilja upisana u Registar kulturnih dobara RH
 Published 1 Year Ago via ivangrbin   Tuesday, November 3, 2015
 Editorial    reviews [0]  Average Rating.  User Rating: 0 - 0 Votes

Nema Žrnovaca, a možda i šire, koji ovih dana nije dobio od Ministarstva kulture RH Rješenje kojim se utvrđuje da Arheološko nalazište Jakasova šiplja, Žrnovo, ima svojstvo kulturnog dobra.

Špilja je i prije ovog Rješenja bila zaštićena činjenicom što je na označenom zemljištu uknjiženo nekoliko stotina živih i mrtvih Žrnovaca. E sad, neka tko pokuša samostalno ili uz pomoć odvjetnika utvrditi drukčije! Ni prijatelj Žrnovaca Gredelj, a bogami ni ovi što "mrtve" izvlače iz zatvora mu nebi pomogli.

Usput, jučer je javnosti predstavljena e-gruntovnica, koja nam izvode iz zemljišnih knjiga približava na klik mišem. Stoji pitanje državi kakao "klikom" na miša razgropati ovu zavrzlamu od imovine, kako utvrditi i uknjižiti stvarne vlasnike na brojnim nekretninama po hrvatskim otocima.

Arheološko nalazište Jakasova špilja nalazi se na istočnom dijelu otoka Korčule, nekoliko kilometara južno od žrnovskog zaseoka Postrana. Špilja je smještena stotinjak metara iznad mora, pri vrhu padine brda iznad uvale Rasohatice. Ulaz u špilju nalazi se u krajnjem istočnom uglu poljoprivredne ograde i okrenut je prema....

Postranski pižuli
 Published 2 Yaers Ago via ivangrbin   Thursday, September 3, 2015
 Editorial    reviews [2]  Average Rating.  User Rating: 0 - 0 Votes

Postranske pižule su naši stari klesali u solidnom kamenu i stavljali u dvor ispred svojih kuća. Oni su služili za odmor obitelji i za ćakulu sa susjedima, posebno u ljetnim danima i večerima.

Imali su, recimo, socijalnu ulogu druženja, razmjene lokalnih vijesti, iskustva, starih pripovisti, ponekad i svađe radi ulaska kokoši ili koze u tuji vrtal, a bili su i dnevni boravak što ga danas ima svaka kuća, a u ono vrijeme ga nije imala nijedna.

Sjedeći na pižulu su babe i dide «čuvala» djeca koja su se igrala u dvoru. Generacije su se izmijenile na pižulima u dvorima u kojima je bilo glasova i dozivanja od ranog jutra do kasno na večer.

Pižul je ima elegantno izrađene «noge», čime je vlasnik želio pokazati svoju vještinu obrade kamena, a po njegovoj veličini se je moglo procijeniti koliko je ukućana zivilo u kući. Redovito su se fregali i čistili, jer je i pižul bi ogledalo domaćice.

Danas su naši stari pižuli ostali osamljeni. U kućama nema više nikoga, na njih rijetko tko sjedne i sjeti se svoje matere, babe, šukun babe… Vijesti na televiziji su «otjerale» današnje žitelje s pižula u kuće, a ja se pitam je li ono vrijeme bez vijesti bilo....

The Dreamy Island of Korčula
 Published 2 Yaers Ago via ivangrbin   Thursday, August 13, 2015
 Editorial    reviews [1]  Average Rating.  User Rating: 0 - 0 Votes

Kad nas ovako nahvale onda vrijedi podijeliti s ostalima priču o gradu i otoku, zabilježenu fotoaparatom i perom naših gostiju ... Obavezno pročitati komentare na kraju članka -> Link

Cobblestone streets, crystal blue waters, gorgeous boats, yummy food, romantic coves, rolling vineyards and WINE!! I mean what more can you ask for from a Croatian island? Korčula, you really did a number on us. Oh wow. Where do I even begin?

Each night, we walked into town past our favorite drink spot (thanks Kaelene for the tip!) Maksimilijan Garden. The sunsets were incredible here and the food and drinks were top notch. Two words: Limoncello Mojito. Um, wowzers. And add in the fact that it also doubles as an art gallery....sold! Ok, I'm getting stuck on the restaurant a bit, but it was fab. Once we arrived in town, we were truly spoilt for choice on dining options. And atmosphere. Korčula is called a 'mini Dubrovnik' but I think that it had it's own personality.

The food in Korčula was delicious, which seems to be the case in all of Croatia. A few of our spots included Nonno, and Filippi, and further away from Old Town we enjoyed....

Pjesnik i janjetina
 Published 2 Yaers Ago via ivangrbin   Tuesday, July 14, 2015
 Editorial    reviews [0]  Average Rating.  User Rating: 0 - 0 Votes

Srđan Duhović je prošli tjedan, zajedno s još četvoricom pisaca iz Hrvatske, boravio na pjesničkim večerima u Struzi/Republika Makedonija. Umjesto formalnih vijesti evo njegove priče... Počelo je s cijenama smještaja i janjetiom.

E! I pazi! Za nas četvoro, uzeli smo u Nišu dvije sobe 25 eurih po osobi, i onda što se dogodilo, to nan se učinilo puno i ovi jedan prijatelj (domaćin u Nišu) govori to su mi prijatelji iz Hrvatske, morate to spustit, onda je doša šef i spusti cijenu na 15 eurih po osobi. A to ti je prvoklasni hotel u centru Niša, u drugom po veličini gradu u Srbiji. Za nas četvoricu 60 eurih. Ajde ti to najdi ode!

Di smo god bili na janjetinu, kilo je svugdje 10 eurih. Pečene u restoranu, s prilozima bogu hvala, sad ti to usporedi s cijenama u nas. Ode će bit priko 200 kuna. Piće je isto jeftino, recimo, Makedonija je puno jeftinija, evo za primjer, jedan od nast voli izist i u deset uri govori da bi on marenda. Išli smo u restoran "TG za jug" (biće to Tuga za jugom), e, i popilo se jedan konjak, veliko pivo, makjato, dva deca crnoga i jedne tripice, niti 10 eurih. Pa zamisli ti to!

Obašli smo Crnu Goru, Albaniju, Makedoniju, Srbiju, Republiku....

Trajekt na letriku
 Published 2 Yaers Ago via ivangrbin   Tuesday, May 26, 2015
 Editorial    reviews [4]  Average Rating.  User Rating: 5 - 1 Votes

Norvežani su prvi u svijetu izgradili trajekt na baterije. Dug je 80 metara, širok 20, a pokreću ga dva elektromotora snage 450kW napajanih iz litijskih baterija 1600 puta snažnijih od onih u automobilima.

Norveški brodovlasnik Norled će koristiti trajekt na 6 km dugoj liniji između luka Lavik i Oppedal na suprotnim stranama Sognefjorda, najvećeg fjorda u Norveškoj. Trajekt ima kapacitet 360 putnika i 120 vozila i ploviti će 34 puta dnevno. Kako bi smanjili potrošnju energije dizajneri su koristili lagani aluminij umjesto konvencionalnog čelika za trup, čime trajekt ima upola manju masu od uobičajene te dvostruko dulji životni vijek.

Norled procjenjuje kako će ova tehnologija omogućiti uštedu do 60 posto u odnosu na dizel gorivo. Tvrtka već razmatra na daljnjih 50 linija uvesti ovakve trajekte.

Trajekt su sagradili zajednički brodogradilište Fjellstrand i njemački Siemens, koji je bio odgovoran za električni pogonski sustav, baterije i sustav za punjenje baterija. Stanice za punjenje baterija su smještene u manjim zgradama veličine kioska. Brodske baterije se pune izravno iz mreže noću kada trajekt nije u uporabi.

Idemo Jadrolinija i drugi hrvatski brodari, budimo bar u nečemu prvi u ovom dijelu....

Vijesti 13 - 24 of 154. prev next


Posljednje vijesti
Posjet mjestu svojih djedova i baba
Korčulanin blajskih korjena Ivan Marinović Bršćan želi upoznati svoje mještane i otočane, iz Brazila gdje stlano živi dolazi u Blato 20. travnja. Evo njegove poruke: Very involved with Croatia, Ivan Marinovic helped install the Croatian Embassy in the capital of Brasil, Brasilia,....
read more...
Male i velike butige
Nisam baš faca koju posebno impresionira digitalna tehnologija, zanimljiviji su mi ljudi koji stvaraju inovativna rješenja složena od hrpe čipova i znanja. A prostor za novotarije je, čak s današnjeg viđenja stvarnosti, strahovito širok, i što je najvažnije....
read more...
Ritam samoće, nova zbirka haiku poezije Srđana Duhovića
Korčulanski umjetnik Sđran Duhović postao je prepoznatljiv i poznat ne samo u Hrvatskoj nego i u susjednim državama po raznovrsnim pjesničkim formama. Pred znatiželjne čitatelje dolazi s novim rukopisom "Ritam samoće", koji predstavlja uvjerljivu potvrdu da s malo riječi može puno reći o....
read more...
Roditelji, dica i sladoled
Iz eVisitor evidencije gostiju koji su tijekom 2016. godine posjetili Grad Korčulu (od Čare do Račišća) TZ Grada je izvukla vrlo zanimljive podatke o broju turista po dobnim skupinama. "Zubići" na grafu su me odmah podsjetili, ali i potvrdili smislenost riči jednog korčulanskog....
read more...
Vasi komentari
Bruno Posavec Bruno Posavec - Ja sam ronio sa ocem kad ga je on pronašao ga ja ga nisam vidio sve dok nije zaronio i pogledao bolje bio je jako velik i izgledao kao stijena. Ronili smo u malome mjestu u blizini Trogira Sevidu
Sunday, August 14, 2016, 11:11:17, 8 Months Ago
Mato Marojevic Mato Marojevic - Upravo danas subota 13.08.2016 sam sa sinom ronio na paklenim otocima kod hvara u Uvali Starisani. Upravo tu vrstu morskog zekana smo susreli. Puz je bio ca 25 cm dug zamotan i imo je jako ozncene....
Saturday, August 13, 2016, 19:53:30, 8 Months Ago
Jozo Erceg Jozo Erceg - Bi san Mali kad san sa Didon Gungeton i Babom Marijom iz Postrane puno put na Tovaru priko Koraca i Komarca Ropa priko Hrastove u Orlandusu dosa sa Pok. Ocen, Gungeton i Koston na Parangale to su....
Monday, July 11, 2016, 15:15:46, 9 Months Ago
Ante C. Ante C. - A propos kardinalove i drugih propovijedi. Svaka sličnost je slučajna. Ovako je govorio Mustafa Kemal Ataturk: «Već više od pet stotina godina pravila i teorije jednog starog arapskog šeika i....
Monday, May 16, 2016, 07:55:39, 11 Months Ago