An online news publishing system. Tnx to PHPEnter/Alex for a great help!
Kome i čemu služe planovi?
Kome i čemu služe planovi? ivangrbin
ivangrbin on Wednesday, January 24, 2018
reviews [0]
STAVOVI [73]

Prebirući u ovo blagdansko, dosadno, vrijeme po internetskim stranicama ponovo sam naišao na portalu našeg Grada na Plan razvoja ruralnog turizma Grada Korčule 2015-2020. Jednom sam ga već bio pročitao, ali kako nije lijepo kritizirati nešto što tek treba zaživjeti, evo se tek sad javljam. Ipak su prošle tri godine kako razvijamo ruralni turizam po tom Planu, pa da vidimo kako je on predložen i do čega smo došli.

Za pretpostaviti je da se planovi donose da bi se izvršavali i da bi dali smjernice kako, što i tko napraviti da se dođe do nekog gospodarskog ili inog cilja. Za nadati se je da će predlagatelj Plana potpisati svoje djelo da se zna tko ga je sastavio, temeljem kojih činjenica i smjernica, i kome treba uputiti eventualnu kritiku na taj ozbiljan rad. Ništa od potpisa. Ne zna se tko je autor. Vjerojatno je taj rad i nešto koštao? Tko ga je platio? Koliko i kome je plaćen?

Na prvoj stranici se nalazi galerija logo-a od kojih većina na talijanskom jeziku, a za prepoznati je logo Grada Korčule i udruge DEŠA. Nadalje se na prvoj stranici nalazi i naslov projekta “Ljudi koji vole ugostiti” i prijevod tog naslova na talijanski jezik. Nositelj ili nositelji tog plana drže da razvoj ruralnog turizma i ideja o ljudima koji vole ugostiti idu zajedno “ruku pod ruku” kako bi se reklo, pa su sve strpali pod isti koš u isti Plan, a to jedno s drugim ima vrlo malo veze. O tom drugom prilikom.

Bez imalo pretjerivanja i hvaljenja mogu za sebe reći da nešto znam o ruralnom turizmu, jer sam prije 19 godina moje selo Žrnovo uveo u ruralni turizam bez studija, planova, projekata i strategija o njegovom razvoju. Samo sam gledao što se na tom planu radi drugdje i primijenio u praksi. Istina, gledao sam to u zemlji koja je daleko ispred naše u svakom smisli razvoja turizma, pa sam kopirao ono što sam znao da će uspjeti. Kroz Žrnovo je u tim godinama prošlo preko 9000 gostiju iz Francuske na moju inicijativu u organizaciji moje agencije. Kad kažem prošlo mislim na spavalo, jelo, pilo, uživalo u Žrnovu i hodalo po njegovim starim putevima. Žrnovske obitelji su za date usluge zaradile oko 16 milijuna kuna. Na Korčulu sam doveo preko 80.000 turista iz Francuske, pa se usuđujem reći da nešto znam i o turizmu Korčule, Grada i otoka.

No, vratimo se na “Plan razvoja…”. Sastavljači Plana očito ne znaju što je ruralni turizam u pravom smislu riječi i kako ga treba organizirati i razvijati. Navodim po sjećanju formulu pod kojom ga drže Francuzi: Ruralni turizam se odvija u selima koja nisu na moru (ljetovališni turizam) niti u planinama (zimski turizam), već u autentičnim selima koja nude obnovljene kuće, mir, tišinu, izravan dodir s prirodom, posebne aktivnosti i autentičnu gastronomsku ponudu, bilo od strane domaćina, bilo u seoskoj gostionici.

Prvo što upada u oči kod čitanja Plana jest da se u sadržaju dokumenta u isti tretman opisa prostornih i prirodnih značajki (str. 4 do 9), pa Korištenje prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe – trenutno stanje (str. 25 do 28), pa Korištenje prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe – projekcije (str. 30 do 35) stavlja grad Korčula i sela Račišće, Žrnovo, Pupnat i Čara u isti rang. Jeli se time željelo naglasiti da se ruralni turizam može razvijati i u gradu Korčuli? Naravno, da grad Korčula ima značajno mjesto od uvijek u svakom pogledu interesa turista, ali ga u planu razvoja ruralnog turizma treba izdvojiti kao neizbježan cilj posjete I doživljaja i tako ga tretirati. U smislu razvoja ruralnog turizma za mene je dubiozno mjesto za Račišće, koje već više desetljeća nudi turistima smještaj i ishranu, jer je na moru i time gubi mjesto na listi ruralnog turizma, bez obzira što u njemu živi broj stanovnika prosječnog sela. Po meni se ruralni turizam može odvijati i razvijati samo u Žrnovu, Pupnatu i Čari i to ne na njihovim rivijerama s apartmanima i s vilama, već isključivo u selima. Boravak u selu mora imati određeni sadržaj vezan uz prirodu, uz određene aktivnosti i uz nasljeđe.

O korištenju prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe – trenutno stanje je površno, parcijalno, pa i netočno opisano. Kao primjere navodim Pupnat, nazvan “najstarije mjesto trajne naseljenosti na otoku” bez ikakvog dokaza, pa se nadovezuje Pupnatska luka, koja nema nikakve veze s ruralnim turizmom. Zatim Žrnovo u kojemu nema riječi o razvijenom ruralnom turizmu (15 godina trajanja od godine 2000), nema spomena o oko 45 kilometara uređenih i označenih puteva za šetnje u prirodi, nema spomena o postojećim smještajnim objektima, o prekrasno obnovljenim starim kućama, o jedinstvenoj “urbanizaciji” Postrane itd.

Dotaknuti ću se i projekcije za Žrnovo. Navedene su 4 tematske staze (str. 33, 34) koje većinom vode šetače po asfaltiranim cestama. Iako šetači u prirodi izbjegavaju hodati cestom gdje god je to moguće (sklanjanje od automobila, buka, zagađenje ispušnim plinovima), za očekivati je da će te staze netko obilježiti. Tko? U Planu to ne piše pa su te staze do dana današnjeg neobilježene. A među 45 kilometara spomenutih staza koje su zapravo stari seoski i šumski putevi koje je potpisani zajedno s mještanima Žrnova očistio i održava ih svaku godinu se nalaze putevi koji obilaze 7 žrnovskih crkava i kapelica, pa Napoleonov put, pa Kočje, pa put Defora preko Hrastove do plaže Bratinja Luka, pa stoljetna borova šuma preko Smrča do plaže Pavja Luka, pa šumski put od Gornjeg Blata preko Koričenice do Svetog Vida, pa stari put preko Česvinice u Korčulu…

Te puteve bolje poznaju gosti iz Francuske nego sastavljači Plana, jer su ih gosti sve prošli u šetnji s vodičem u grupi ili individualno s ROAD BOOK, a sastavljači Plana nikako.

Ruralni turizam se ne može razvijati bez odličnog poznavanja lokalnih prilika i mogućnosti razvoja, pa niti bez poznavanja tržišta i njihovih specifičnosti. A posebno se ne može razvijati bez atraktivnog programa aktivnosti s kojima će se privući goste u selo. Plan je iz navedenih razloga beskoristan, ne služi ničemu i nikome. Na žalost nije jedini. Znam za još dva plana razvoja turizma koja se tiču Korčule, a ne služe ničemu. Novci bačeni u vjetar.

A što reći o interesu sela za razvoj ruralnog turizma? Mislim da ga ima vrlo malo i da radi njegovog razvoja ne treba trošiti novce niti pisati planove. U 18 godina koliko sam aktivan na tom program (a još ću biti dok mogu) me niti jedan gradonačelnik, niti jedan predsjednik mjesnog odbora, niti itko iz Turističke zajednice Grada nije zvao na razgovor da vidimo može li se nešto napraviti bolje. Niti jedan domaćin iz Žrnova me nije zamolio da ga podučim barem dvadesetak riječi na Francuskom jeziku da može pozdraviti goste.

Na kraju nisam dobio čestitku za Božić i Novu godinu ni od koga od onih iz Žrnova čiji su prihodi iz mojeg programa i višegodišnjeg truda porasli na desetke, stotine tisuća i na par miliona kuna. Toliko o poštovanju mojih napora i uloženih godina u seoski turizam Žrnova. (Ante I. Curać)

                           
  Komentari
» Not yet reviewed by any member. You can be the first one to write a review.

» You must be logged in to post a comment.


Povezani clanci
Gibonni na Plokati
Gibonni na Plokati Odličan koncert u Korčuli su sinoć održali Gibonni i prateća grupa. Puna Plokata, Spomenik, sve ulice okolo, više tisuća ljudi, ni se ni maška mogla provuć.....
Skupština Pomorskog kluba vitar iz Brne
Skupština Pomorskog kluba vitar iz Brne (BRNA) - Jučer 15. studeni 2015. održana je u Brni u prostorijama kluba, prva redovita Skupština Pomorskog  kluba Vitar. Od osnutka kluba narasli smo na 50 članova,....
Duh Marka Pola u gradu
Duh Marka Pola u gradu (KORČULA) - Možda jedinstveni trenutak u gradu Korčuli je jučer ovjekovječio M. Andreis, Uhvatio je duh Marka Pola i njegove supruge Donatele na zidovima njegove palače.....
Prodajem kišnicu!
Prodajem kišnicu! (ŽRNOVO) - Jučer se bome nadažilo. Kroz dan (od ponoća do ponoća) je palo 107 litara kiše po metru četvornom, ukupno od početka godine 938 litara. Obaša san....
Obavijest o zapošljavanju u Centru za kulturu
Obavijest o zapošljavanju u Centru za kulturu (KORČULA) - Centar za kulturu Korčula će za ovu turističku sezonu zaposliti više osoba za obavljanje poslova vezanih za djelatnost Centra (dežurstva u kulama, prodavanje....